Podgorički dani meda održani su po 26. put u Glavnom gradu Crne Gore, ali na Trgu nezavisnosti ove godine pored domaćih izlagača nije bilo gostiju. Korona virus spriječio je brojne medare, da po starom dobrom običaju, kako su Podgoričani navikli, dođu na manifestaciju, predstave pčelinje proizvode iz svog kraja, a sa kolegama razmijene iskustva i nova znanja. Posjetioci nijesu zamjerili organizatorima, već naviknuti na (ne)prilike usled pandemije, zastali kod svakog izlagači iz Podgorice, raspitivali se, pa i kupovali razne vrste meda i pčelinjih proizvoda.
Među učesnicima Podgoričkih dana meda bio je pčelar
Andrija Radoman koji pčelari 24 godine, ali ne pamti lošiju godinu od ove.
– Vjetar je bio poguban za pčele. Ni kiša nije toliko smetala koliko je on duvao. Vrijeme nas je poslužilo svega tri, četiri dana da pčele mogu nešto da pokupe. Selio sam pčele na nekih osam pozicija, u Drušiće, Ponare, Mataguže, Donju Bukovicu, držao sam kožnice u Timar i Dubrovsko, kako bih pokušao da izvučem nešto, ali zarade nije bilo samo da se nije u minusu – ispričao je Radoman. Istina je, kaže naš sagovornik, da se med uvijek prodaje. Pčelinji proizvodi se kupuju zbog jačanja imuniteta.
– Proizvodim i nudim med, polen propolis, mješavina meda od polena i propolisa, koja je izuzetno dobra za sve upalne procese, matična mliječ, tako da je sve zastupljeno osim pčelinjeg otrova. Poslednjih godina Ministarstvo poljoprivrede pomaže i izlazi u susret, kroz povoljne kredite, regrese za nabavku košnica i opreme, matica. Na sajmu su prisutni pčelari koji se bave pčelarstvom i izlažu dugi niz godina – kaže on.
Radoman navodi da je na tržištu prisutno i dosta švercovanog meda, ali vrlo je teško da se prepozna bez hemijske analize, a ako se ispostavi da nije pravi može se prijaviti Veterinarskoj inpekciji, koja je nadležna i vrše uzorkovanja.
Kod
Vesne Kovačević iz Brežina na štandu su se mogli naći dvije vrste meda, kestenov i poliformni odnosno mješavina više vrsta biljaka, razni preparati na bazi bilja i meda, polenov prah, propolis kapi, medušku i kandirano voće u medu.
– Ove godine smo uskraćeni za veći program i izlagače iz drugih gradova. Proizvodim kestenov med koji je specifičan, tretira se kao jedan od najbolje vrste meda, a preporučuje se za kardiovaskularni sistem. Ova situacija sa korona virusom, kao i loši vremenski uslovi, odrazili su se i na proizvodnju i na prodaju mede – zaključila je Kovačević.
D.LjUCOVIĆ
Nekada je pčelarenje bilo lakše
Milijana Cica Čabarkapa sa suprugom Milošem pčelari pune 42 godine, a isto toliko imaju i bračnog staža.
– Od 1978. do 2003. godine smo pčelarili u Sloveniji, iako smo malo duže živjeli tamo. Mogu reći da je slovenačka praksa dala rezultate, da se i ovamo uspješno bavimo ovim poslom. Danas je veoma teško biti pčelar, zbog toga što je nekada to bilo bezazlenije, jer nije bilo boleština, virusa, varoe, sve je bilo jednostavnije. Na planini Sokolac su nam pčele ljeti, dok je zimi pčelinjak u Malesiji i Bjelopavlićima, gdje imamo i kuću. Ova godina nije bila dobra za med, pa bih je najradije zaboravila. Vještina pčelarenja je u tome da u svako doba imate spremnu košnicu da iskoristi pašu. Spremna košnica znači da ima oko 60.000 spremnih jedinki, a to su tri nastavka što je optimalan broj koji se mora održavati – navela je ona.
Čabarkapa je ocijenila da pomoć od države koju su dobili od dva kilograma šećera po pčelinjem društvu, u izuzetno lošoj godini, nije bila dovoljna.
)){kind=small}
